Registruj se | Zaboravili ste lozinku?

Balkanski špijun - Dušan Kovačević

Broj strana 5
Ime Balkanski špijun - Dušan Kovačević
Predmet Srpski jezik
Institucija Srednja škola
Cena 50 poena
Ocena kvaliteta 0 / 0 (100%)
Dodato 18-05-2011
Dodao Marija
Preuzeto 27
Veličina dokumenta 0 KB
Format dokumenta doc
Ključne reči balkanski spijun , balkanski spijun dusan kovacevic , balkanski spijun analiza dela , dusan kovacevic , mrdjenovci , dramsko delo , imperijalisticki spijun , neprijatelj drzave , ilija cvorovic , petar jakovljevic , sonja , danica cvorovic , djura , informativni razgovor , drzavna bezbednost , kriminalac , posten covek , stanar , zlikovci , sve je suprotno od onoga sto izgleda da jeste , spijunska organizacija , spijunaza , sve gori od goreg , saslusanje , analiza likova
Format: doc
Cena: 50 poena
Opis materijala:
Balkanski spijun, Dusan kovacevic, analiza dela, analiza likova


Slični materijali



Komentari za materijal "Balkanski špijun - Dušan Kovačević"

12:37 06-06-2011
Balkanski špijun je dramsko djelo napisano u dva ?ina, a svaki ?in ima po pet naslovljenih poglavlja. Kompozicija pomalo neobi?na ako se na umu ima ustrojstvo drame u klasi?nom smislu. Kao da je za uzor imao Brehtov epski teatar, postupak komponovanja primijenjen u drami Majka Hrabrost, u kojoj je prisutno 12 poglavlja.

Dušan Kova?evi? za osnovu svoje komike uzima jedan društveni fenomen koji se može smatrati boleš?u svakog komunisti?kog sistema i društva, a to je: na svakom mjestu i u svakom ?ovjekumogu? je neprijatelj naroda i postoje?eg sistema, pa se stoga mora uvijek biti budan jer - kako kaže glavni junak ove drame - "sve je suprotno od onoga što što izgleda da jeste", a to opet zna?i da se ?esto iza naizgled povu?enog, jednostavnog ili pak poslovnog ?ovjeka, pa još ako dolazi iz inostranstva, krije neki "imperijalisti?ki špijun" i neprijatelj naše društvene stvarnosti. Po toj izopa?enoj logici sve je jasno: ne treba se povoditi za utiskom koji na nas ostavlja ?ovjek iz našeg okruženja, nego za pretpostavkom da se baš u njemu krije neprijatelj i da ga, iz tih razloga, uvijek treba imati na oku.

Od takve bolesti boluje i junak ove drame - Ilija ?vorovi?, ?ovjek koji je jednom ponio žig neprijatelja naroda, zbog ?ega je kao informbirovac 1949. godine morao da robija na zloglasno Golom otoku, gdje je na stotine i hiljade ljudi prevaspitavano da se vrate ispravnom mišljenju. On, koji je bio žrtva jednog politi?kog mehanizma i ideološke tiranije, sada se stavlja u funkciju poniženja i mu?enja. U svemu tome on izgleda dosta naivno i smiješno, pa i promašeno i tragi?no: postaje psihi?ki bolestan, ?ovjek izgubljenog smisla za normalno posmatranje i ponašanje.

Glavni junaci drame su - pored Ilije ?vorovi?a - još i Danica ?vorovi?, njegova supruga, k?erka Sonja, brat ?ura i "balkanski špijun" Petar Jakovljevi?, kroja?, povratnik iz Pariza.Drama Balkanski špijun po?inje emisijom preko radija o tek završenoj sjednici od velike važnosti za zemlju. Na uopštavaju?i na?in i ispraznim jezikom govori se o njenom toku i zaklju?cima koji nikog konkretno ne obavezuju. Uklju?uje se i glas seljaka: on govori o selu koje hrani grad, govori o "polaznim osnovama dugoro?nog programa", o ekonomskoj stabilizaciji i potrebi da se više radi a manje pri?a i sastan?i.Ovaj uvodni segment treba da pokaže društveni ambijent i nagovijesti istorijsko vrijeme u kome su junaci smješteni.

I kada su vijesti pri kraju, u kuhinju ulazi Ilija ?vorovi?. Djeluje dosta nervozno, pali cigaretu i pita za podstanara (gdje je on?) jer je njegovo prisustvo uzrok psihi?kog stanja u kome se odjednom našao. Zbog njega su ga zvali u policiju na "informativni razgovor". Iako je podstanar obi?an kroja? koji se poslije dvadeset godina, zaradivši mukotrpnim radom nešto para, vratio u zemlju da otvori modni salon i da tu nastavi život, Ilija ne vjeruje u tu ?injenicu, sumnja u njega i ve? je u njegovim o?ima "gadan i opasan ?ovek" jer da nije tako , misli on, zašto bi njega, Iliju, pozvali u policiju. Po njegovoj logici policija se ne interesuje "za obi?nog i poštenog ?oveka". Njegova je pretpostavka da je on, tamo u tu?ini, nešto "radio protiv svoje države" i da je, vjerovatno, neka lopuža i kriminalac, a to što izgleda tako gospodstveno i djeluje nenametljivo samo je maska i privid koji treba da zavara. Ilija za takvo prosu?ivanje ima i "dokaze": on samo ?uti, navla?i platno na prozore, dovodi neke bradate ljude u stan, ?esto izlazi iz ku?e i šeta no?u. Drugi "dokaz": za mjesto stanovanjaizabrao je baš njihovu ku?u jer je "izvan centra, nije na oku". Sve to Ilija pri?a svojoj supruzi Danici, koja je obuzeta kuhinjom, namirnicama, besparicom i brigom što ?erka kao diplomirani stomatolog ve? godinama nema posla.Nakon ove dramske situacije dolazi promjena: stiže i podstanar i pri?a o svojim nevoljama: ne može da riješi formalnosti oko otvaranja kroja?kog salona jer ga birokratija, kao gra?anina, obezvrje?uje: "Po ceo dan skupljam neke potvrde i uverenja, ispisujem molbe, ?ekam sekretare(...). Svi obe?avaju, a niko ništa ne radi". U takvom ponašanju birokratijeovaj ?ovjek vidi "uništavanje ljudskog dostojanstva". Danica, shvataju?i muku svog podstanara, nadovezuje se svojim ispovijestima, ?ime se još više produbljuje slika o samovoljnosti i svemo?i naše birokratije. Ona, naime, pri?a o tome kako su im punih dvadeset godina obe?avali stan i kraj podstanarskih muka. Uvijek je to bilo u stilu: sigurno ?ete dobiti, na prolje?e. Stanovali su "po šumama i podrumima" sve dok se nisu pozaduživali do do guše i nekako napravili tu skromnu ku?u. Govori i o slu?aju svoje k?erke: pet godina ?eka na posao, više od ?etrdeset puta je konkurisala, ali od toga ništa, što, sigurno, ne važi i za "decu budžovana" koja se lako zapošljavaju.

U narednoj dramskoj situaciji kao središnji lik javlja se k?erka Sonja (ima ve? trideset godina) sa viješ?u da je, slu?ajno, preko veze, našla posao. Radost majke i k?erke prekida dolazak oca Ilije koji je u nekoj zadihanosti i žurbi. Prelaze?i olako preko velikog doga?aja u porodici, on telefonira inspektoru Državne bezbjednosti o kretanju i nekim susretima podstanara sa ljudima. Inspektor, shvataju?i da u svemu tome Ilija ?vorovi? pretjeruje, olako prelazi preko njegovog telefonskog "referisanja", što ?e Iliju dovesti do potpunog razo?arenja: "Zlikovci im vršljaju ispred nosa, menjaju strane pare i planove, u centru grada, a on samo ponavlja: Bez brige, bez brige". Radni dogovor svog stanara u kupljenoj ku?i sa izvo?a?ima radova Ilija posmatra sa nekog balkona na koji se popeo uz gromobran. Prethodni citatpokazuje kako on u tome vidi najamnike poslane iz inostranstva da ruše njegovu zemlju i potkopavaju njen ekonomski sistem, i to baš u vrijeme kada je ekonomska stabilizacija glavni zadatak svakog gra?anina. U tom kontekstu Ilija sebe doživljava kao jataka a svoju ku?u kao sklonište mra?nih sila, zbog ?ega pada u velikuu depresiju.

Obuzet neprijateljstvom drugih prema njegovoj zemlji, Ilija odlu?uje da se sav posveti kontrašpijunaži - pra?enju podstanara i prikupljanju dokaza o njegovoj "zlo?ina?koj" aktivnosti. Prvo je uzeo godišnji odmor, a zatim i nepla?eno odsustvo; kupio je fotografski aparat sa teleobjektivom, projektor. Prati ga, snima njegove goste i sastanke, a potom analizira u svom domu. Snimio je njegov sastanak u hotelu, ispra?aj jednog iz grupe na aerodrmu, njegove šetnje sa nekom novinarkom i nekim drugim ljudima, da bi na kraju izveo svoj zaklju?ak: "On radi ta?no, po zadatku, onako kako je napolju isplanirano". Ako neko greškom dobije njihov telefon, Ilija to doživlja kao provjeru i uho?enje "mra?nih sila" pošto je on jedina opasnost za njihovo djelovanje, jedina savjest koja im stoji na putu: "Sad su zvali da vide ho?u li se javiti. Ako se javim, onda su mirni, mogu da rade šta ho?e". U njegovoj glavi je tako, mada za njega niko ne mari, niti nekome izvan ku?e nešto zna?i. U svojoj obuzetosti tim problemom on ve? osje?a da mu "spremaju nešto gadno". I ve? predvi?a kako ?e odsad nepoznati ljudi, preobu?eni špijuni u liku prosjaka, majstora za kišobrane ili seljaka sa kajmakom, stalno pojavljivati na vratima pod izgovorom da nekoga traže ili nešto nude.

Ilijina obuzetost neprijateljima koji "kidišu" na njegov samoupravni sistem sve više raste i po?inje da prelazi u pravu paranoju (bolesno stanje psihe kada ?ovjek postaje "progonilac progonilaca"), o ?emu govori i slika s po?etka petog "poglavlja" koje nosi naslov "Pokušaj ubistva" i cijela naredna scena: "Sve je suprotno od onoga što izgleda da jeste". Kasno uve?e vra?a se Ilija "krvavog lica i ruku, sa pocepanim odelom i bez jedne cipele na nozi". Iz njegove pri?e, pune pri?e i psovki, saznajemo da je neko htio da ga ubije - namjerno je htio da ga pregazi kolima dok je prelazio ulicu, što je - po njemu - dio neprijateljskog scenarijakoji vodi u izvršenje likvidacija i sijanje nesigurnosti me?u gra?anima. U tako nešto on je ?vrsto uvjeren, bez obzira na ?injenicu što je prelazio ulicu na nedozvoljenom mjestu, izvan pješa?kog prelaza. U narednom poglavlju "Sve je suprotno od onoga što izgleda da jeste", da bi se pokazalo dokle doseže ljudska uobrazilja i kako ona postaje paranoja, inventivni Dušan Kova?evi? koristi slike projekcije. Naime, pošto je prikupio dovoljno "dokaza" protiv "špijunske organizacije", Ilija organizuje projekciju slajdova kojoj prisustvuju brat ?ura i žena Danica. Uhva?ene situacije su sljede?e: šetnja podstanara pored rijeke sa jednim muškarcem i ženom (Ilija ih je identifikovao: nepoznati je nau?nik iz Vin?e, a ona njegova ljubavnica), njih troje sjede na splavu i za stolom razgovaraju, razmatraju neki plan (po Ilijinom objašnjenju to može biti samo plan našeg instituta u Vin?i); onda se vidi kako ga gužvaju i bacaju u vodu (a Ilija, iako je tek mjesec mart, ska?e u rijeku da se dokopa "dokaza"); slijede slike iz pozorišta, iz neke kafane, slike društva u lovu u okolini Beograda. Taj lov, po Ilijinom mišljenju, i nije pravi lov nego "?ista vojna vežba pod firmom lova na fazane", "uvežbavanje strelja?ke sposobnosti" i "održavanje kondicije", organizovanje neprijateljskog izvi?anja "po sistemu trojki", kao "izu?avanje terena oko Beograda". Dok radi projektor, on pri?a kako ga zamalo nisu ubili dok se krio u obližnjem žbunu jer su mislili da je u grmu lisica ili zec. Opsjednut problemom "špijunaže" i njenog razornog dejstva na zemlju, Ilija paranoi?no zaklju?uje: "Špijuni su me?u nama, samo ih treba znati prepoznati". Ovakvo razmišljanje je ishod simptoma jedne bolesti od koje je bolovalo jedno društvo i cijeli jedan poredak, koji je svuda i na svakom mjestu zagovarao neki sistem samozaštite od spoljnog i unutrašnjeg neprijatelja, a u cilju o?uvanja tobožnje nezavisnosti i blagostanja naroda.

Bdiju?i nad poretkom svoje zemlje kao jedina savjest, Ilija ?vorovi? u svoju aktivnost uklju?uje i brata blizanca, ?uru, a podršku po?inje da dobija i od svoje supruge koja je dosad bila sasvim po strani, što ?e dovesti do sukoba izme?u nje i k?erke koja u ocu vidi ve? bolesnog ?ovjeka. O tom posebno govori "poglavlje" po naslovom "Rasprava o ocu". Iz razgovora majke i k?erke saznajemo da je Ilija izgubio posao, da je porodica zapala u velike dugove zbog nabavke opreme za pra?enje "neprijatelja", ali i putovanja koja je on preduzimao iz "bezbednosnih razloga". Majka ne može da shvati k?erku koja ne podržava svog oca koji se bori za veliku stvar, nego ga tretira kao bolesnog i traži njegovo lije?enje.Pretposlednje "poglavlje" u drami je "Sve gori od goreg". U njemu Ilija referiše svojoj ženi o dvodnevnom boravku u Nišu radi prikupljanja informacija o podstanaru (posjetio je njegovog strica, strinu), iznose?i još jednom svoje ubje?enje da je on "?ubre", "zlikovac", "izdajnik" u službi mra?nih sila, a sve na osnovu pri?anju zavidnog strica koji na sve mogu?e na?ine opanjkava svog sinovca. Pristiže i ?ura koji pripovijeda o tome kako je pratio nekog profesora, uhvatio ga, svezao i zatvorio u svoj podrum.

DramaBalkanski špijun nema neke osobite obrte u svom razvoju; njena radnja ide linijom progresije, i to u jednom pravcu i samo na verbalnom planu. Razrješenje, ako može tako da se kaže, dato je u posljednjem "poglavlju" - "Saslušanje". Podstanar Petar stiže u dom ?vorovi?a, sav je u žurbi jer treba na brzinu da se pripremi - putuje u Njujork. Prije nego što ?e se oprostiti od Danice, traži od nje da mu kaže zašto ga prate. Kada je bio na ru?ku kod prijatelja, primijetio je Iliju na vrhu drveta u susjednom dvorištu kako ga slika, pod krevet mu je podmetnuo mikrofon, na sobnom tavanu je probušio je rupu i kroz nju stalno motri, naro?ito kad mu neko do?e u posjetu. U me?uvremenu stižu Ilija i ?ura. Traže od Danice da ode do ?urine žene, a podstanara lisicama vezuju za stolicu.. Po?inju da ga saslušavaju. Puštaju mu magnetofonske snimke njegovog razgovora sa profesoricom o ekonomskoj situaciji u zemlji i uzrocima slabe proizvodnje. Ilija traži od njega da mu prizna sva "nedela", da pokaže da je bio u zabludi, kao što se i njemu, Iliji, desilo neposredno poslije rata, u vrijeme informbiroa. I dok je ?ura na putu - otišao je da dovede "uhapšenog" profesora na suo?enje s Petrom, Ilija ?vorovi?, u trenutku velike uzrujanosti, dobija napad srca i pada. Podstanar bi da mu pomogne, traži pogledom lijek, ali ga nema jer ga Ilija nije kupio ("Nema ga u apotekama"). Mada je vezan za stolicu, dovla?i se do telefona, poziva hitnu pomo?, a potom - i dalje vezan za stolicu - bježi iz ku?e, s namjerom da stigne na aerodrom prije polijetanja aviona, naravno nose?i i stolicu za sobom. Iako se previja od bolova, Ilija dovla?i telefon, zove ?uru i traži od njega da krene na aerodrom i kako zna zaustavi sve letove. A potom, ?etvoronoške, bore?i se za život, izlazi u dvorište.



Objavite svoje mišljenje

Uloguj se da ostaviš komentar